Image
Mr Ernesto Agostinho
Lobitos Alves

Kolen no senti la diak hodi halo viajen iha Timor-Leste nia kondisaun estrada ne’ebe bobar ba mai, avo mane ida kontenti hodi deskobre MAF hanesan opsaun alternativu hodi viajen fila ba nia hela fatin.
 

Istoria husi Lobitos de Jesus Alves

"Hau to'o iha Dili ho bis no ha'u muta durante ha’u nia viajen tanba senti bulelu ho kareta. Ha’u nafatin kontinua senti moras hafoin viajen naruk ho bis,” dehan Sr. Ernesto Agostinho, avo mane ida ho idade 80 husi Tilomar, Suai, iha kosta súl Timor-Leste.

Sr Agostinho viajen ho durasaun oras neen ho bis ba kapitál nasionál, Dili, hodi asiste nia oan feto nia graduasaun husi Universidade.

Estrada husi Suai ba Dili ultrapasa foho barak no viajen ne’ebe naruk, dalan tatidik no viajen ne’ebe kolen ba ema hotu, difisil liu tan ba ema ho idade 80. Dalan ne’ebe bobar makas iha illa, ho estasaun rai halai no estrada ne’ebe la kaber, halo Sr Agostinho buka dalan ne’ebe diak hodi fila ba nia hela fatik iha Suai.

"Hau lakohi atu hetan situasaun hanesan uluk," dehan Sr. Agostinho. "Tan ne'e, ha'u kontaktu ha’u nia oan-mane iha Suai atu buka opsaun seluk atu ha'u bele fila-fali.

Image
Mr Ernesto Agostinho
Lobitos Alves
Sr Ernesto Agostinho, avo mane ida ho idade 80 husi Tilomar, Suai.

"Entaun, sira informa ba ha'u katak ha'u sei viajen ho aviaun MAF nian ne'ebé lalais liu no la halo ha'u sente moras. "

MAF fornese ‘servisu transporte’ ida ba Suai no destinasaun lima seluk, ho voo regulár ba iha semana ida dala tolu. Membru komunidade lokál sira, funsionáriu ONG sira no funsionáriu governu sira bele evita kustu aluga aviaun nian, ho selu de'it folin kadeira nian.

Sr. Agostinho hato'o nia sentimentu kona-ba oinsá atu halo viajen ho servisu voo MAF nian.

"Ha'u triste se ha'u tenke fila-fali ho bis, tanba ha'u mós sei hasoru situasaun hanesan uluk. Ha'u kontente tebes tanba atu senti ha'u nia esperiénsia voo nian ba dala uluk ho aviaun MAF, no esplora  paisajen furak Timor-Leste nian," nia dehan.

Ha'u kontente tebes tanba atu senti ha'u nia esperiénsia voo nian ba dala uluk ho aviaun MAF, no esplora paisajen furak Timor-Leste nian," nia dehan.
Sr Ernesto Agostinho, avo mane ida ho idade 80 husi Tilomar, Suai.

Kontenti atu fila-fali ba Suai ho minutu 35 de'it, Sr. Agostinho sente di'ak ona no haksolok atu tau matan ba nia toos.

"Hau kontente atu fila fali ba ha'u nia horik fatin ho aviaun MAF nian no la senti moras tan,  ho nune'e, ha'u bele kontinua serbisu iha ha'u nia toos. Ha'u iha toos ki'ik ida ne'ebé kuda ai-horis oioin inklui ai-farina, fore no batar," nia hatutan.

Image
Moises de Jesus
Matt Painter
Moises de Jesus, the Chief of Airport Operations at Suai airport.

Moises de Jesus, Xefe Operasaun Aeroportu iha aeroportu Suai ho idade tinan 32, esplika kona-ba impaktu husi aviaun MAF nian ba nia maluk sira hanesan Sr. Agostinho.

"MAF iha impaktu direta ba ema lokál sira, liu-liu hodi fornese transporte aereu iha situasaun emerjénsia sira, ne'ebé fasilita ema Suai oan sira atu to'o lalais iha kapitál, Dili," dehan Sr. de Jesus, ne'ebé servisu atu hare ba iha seguransa no protesaun aeroportu nian, no mós fornese marshalling ba MAF nia aviaun sira iha voo regulár.

"Uluk ami gasta oras 5 liu atu halo viajen ho kareta, maibé agora ami agradese ba MAF, ami bele halo viajen lalais no konfortavel," nia hatete, hodi ko'alia kona-ba voo regulár sira iha kada Segunda no Sesta semo ba no fila husi Suai.

Arnaldo Falo, Asistente Baze Manutensaun no Enjinaria MAF nian, nia servisu hamutuk ho MAF durante tinan 15 resin. Nia esplika oinsá voo domestiku sira ne'e fó impaktu ba iha povu Timor-Leste.

Image
Aldo Falo
Lobitos Alves
Arnaldo Falo, Asistente Baze Manutensaun no Enjinaria MAF nian.

"MAF nia voo domestiku sira importante tebes atu fasilita ema sira husi área remota sira atu to'o iha Dili, kapitál nasaun nian, hodi ajuda sira atu evita viajen bis ne'ebé naruk no kolen," dehan Sr. Falo.

"MAF mós hala'o ninia programa " Closing the Loop," ne'ebé fó dalan ba pasiente sira liu husi evakuasaun medika atu fila-fali ba sira nia horik fatin sein senti bulelu halo viajen ho kareta no hasoru sira nia viajen naruk ne'ebé bele afeta ba sira nia saúde hafoin fila husi ospitál."